Prvu godišnjicu predsjedničkog mandata Ivo Josipović će, sasvim neplanirano, obilježiti u Afganistanu. Posjet toj nemirnoj ratnoj zoni bio je planiran za kraj prošle godine, ali su ga sigurnosni razlozi odgodili, pa je Predsjednik u petak sletio u Kabul.
Neposredno pred odlazak razgovarali smo s Ivom Josipovićem na Pantovčaku. Sudeći po reakcijama ljudi iz svijeta politike, gospodarstva i kulture prva godina njegova mandata ocijenjena je vrlo dobro. No, Josipović nije političar kojega bi prije svega impresionirali komplimenti i u razgovoru su daleko više prevladavale teme o problemima s kojima se kao društvo susrećemo. Oni su ozbiljni, pa otud i Predsjednikova tvrdnja, koja nikako nije bezazlena, da nezaposlenost »prijeti socijalnoj stabilnosti i stabilnosti institucija«.

• Koje dojmove nosite sa skupa u New Yorku i postoji li pojačani interes američke administracije za stanje na jugoistoku Europe?
- Da, očito je da SAD, pa i Europska unija, obnavljaju interes za našu regiju. Žele, kao i Hrvatska, da to bude regija mira i stabilnosti. Vrlo je važno da gotovo svi cijelu regiju vide u Europskoj uniji i NATO-u. Pritom Hrvatsku smatraju važnim partnerom na ostvarenju navedene vizije.

• Koliko je realno da dođe do određenih korekcija Daytonskog sporazuma i kakav je u tom smislu položaj Hrvata u BiH?
- Vjerojatno mislite na ustavni poredak BiH kako ga je definirao Daytonski mirovni sporazum. Dovoljno je pratiti razvoj događaja i ideja u političkom prostoru BiH, i jasno vam je da tamo doista postoji volja za »određenom korekcijom« ustavnog poretka i na nj oslonjene političke prakse. Sve vodeće političke i intelektualne snage u BiH svjesne su da je postojeće političko i administrativno stanje dugoročno neodrživo i da nije u interesu građana BiH - iako iz toga izvlače različite zaključke. Hoće li do potrebnih izmjena doći, ovisi o stranama koje su uključene u demokratski politički dijalog u BiH.

• Za što je, prije svega, zainteresirana Hrvatska?
- Hrvatska je zainteresirana za stabilnost i demokratski karakter BiH, jer ono je jedan od uvjeta našeg vlastita blagostanja. Nije na nama da se miješamo, ali naše je legitimno pravo kao susjeda očekivati da su reformske promjene u BiH upravo takve da vode blagostanju, odnosno zadovoljstvu svih uključenih strana. Očitu volju za promjene potiče jednako očita potreba bolje funkcionalnosti BiH da bi se ona kao složena državna tvorevina mogla nositi s ne manje složenim izazovima pristupanja NATO-u i EU. Što se tiče Hrvata u BiH, koji su tamo konstitutivni narod, RH smatra da treba izgraditi institucionalnu jednakopravnost svih triju naroda te ravnopravnost građana BiH. U procesu donošenja odluka narodi i građani moraju imati ista prava kao i drugi narodi BiH.

• Je li tako i sada?
- To sada nije slučaj, posebno kada je riječ o Hrvatima. Vjerujem da se puna funkcionalnost, zadovoljstvo i blagostanje ne mogu postići bez ispunjenja toga bitnog uvjeta. U svim dosadašnjim razgovorima s liderima važnih političkih stranaka u BiH vidio sam da svi oni slično percipiraju problem i da su spremni poraditi na njegovu rješavanju. Zaista, dobro rješenje nacionalnog pitanja u višenacionalnim državama pretpostavka je uspješnosti demokratskih i reformskih procesa. BiH je država značajnih potencijala, država koja svim svojim građanima može u perspektivi osigurati pristojan život i napredak.

• Bliži se kraj hrvatskih pregovora s EU-om. Je li, prema vašem mišljenju, realno da oni budu gotovi do kraja lipnja i mađarskog predsjedanja EU-om?
- Mislim da je Hrvatska dobila vrlo jasan odgovor od EU-a i njegovih članica. Moguće je dovršiti pregovore u navedenom roku, ali hrvatska vlada mora u tom kratkom vremenu ustrajati na reformama i pokazati jasne rezultate, posebno u 23. i 8. poglavlju. Naravno, riječ je o pravosuđu i javnoj upravi te, prije svega, rješavanju pitanja brodogradilišta. Potičem Vladu, koja je nadležna za navedene reforme, da odlučno i bez odlaganja učini potrebne korake.

• Hannes Swoboda dosta je oštro kritizirao Viktora Orbana zbog njegovih izjava u Zagrebu. S druge strane, hrvatski su građani razočarani time što im se stalno nudi taktika »mrkve i batine« u pregovorima s EU-om. Koji je vaš stav o tome?
- Nije mi sasvim jasno što mislite pod taktikom »mrkve i batine«. Ja takvu taktiku ne prepoznajem na djelu već dulje, u stvari ne vidim je od početka pregovora. Hrvatska je podnijela zahtjev za članstvo u EU i samim tim prihvatila je da će usvojiti cjelokupnu pravnu stečevinu i duh Europske unije. Pristupni su pregovori proces u kojemu mi to što smo prihvatili da ćemo usvojiti - usvajamo. Pritom s usvajanjem pojedinih dijelova europske pravne stečevine ponekad imamo manje ili više problema; nekad nam treba više vremena, pa se čini da smo kažnjeni. To je ono što vi percipirate kao batinu. No, takav pristup ili takva predodžba pregovora je pomalo samoponižavajuća i ja je niti vidim niti bih je prihvatio. Dakle, nitko nama ne nudi ni mrkvu ni batinu. Napredujemo prema vlastitim sposobnostima, a dosadašnji se proces prihvaćanja pravne stečevine EU-a pokazao samo korisnim za našu zemlju i građane. Pitanje je, na primjer, bismo li se istim žarom primili suzbijanja korupcije bez ukazivanja iz Bruxellesa na neprihvatljivost nekih korumpiranih političkih praksi.

• Hoće li građani Hrvatske na referendumu podržati ulazak Hrvatske u EU?
- U to sam duboko uvjeren. Čvrsto sam uvjeren kako naši građani razumiju da članstvom u EU Hrvatska postaje u svakom pogledu konkurentnija u uvjetima nezaustavljive globalizacije svih oblika života, od gospodarstva do kulture. No, svjestan sam, isto tako, da građani očekuju više i bolje informacije o tome zašto je za njih dobro da glasuju za.

• Koji tempo očekujete u vezi s ratifikacijom pristupnog pregovora i mogu li se javiti dodatne poteškoće za ulazak Hrvatske u punopravno članstvo?
- Očekujem da se proces ratifikacije u Hrvatskoj, u 27 članica i u Europskom parlamentu završe u roku godine do godine i pol, kako je bio slučaj i u prethodnim proširenjima.

• Koliko je za Hrvatsku važno da i nakon završetka pregovora i ulaska u Uniju nastavi sa suradnjom u regiji i je li Hrvatskoj zaista namijenjena liderska uloga u ovom dijelu Europe?
- Suradnja u regiji bit će za Hrvatsku jednako važna kao i sada, a dodatni izazov bit će mogućnost dodatnog utjecanja - zajedno s ostalim članicama EU-a - na naše susjedstvo. Ne treba posebno objašnjavati to da ćemo svoje članstvo koristiti za poticanje proširenja na naše neposredno jugoistočno susjedstvo, i to utječući s jedne strane na partnere u EU, a s druge utječući kao partner na naše susjede da lakše svladaju izazove pristupanja. Hrvatskoj nije namijenjena nikakva uloga. EU je okvir u kojemu članice svoje uloge biraju vodeći se nacionalnim interesima. Tako ćemo i mi birati svoju ulogu u Europi.

• A koliko nam je važno da i susjedne zemlje imaju EU-perspektivu i uđu u Uniju?
- Što skorije proširenje EU-a na naše neposredno susjedstvo prvorazredni je strateški nacionalni interes, koliko gospodarski, toliko i sigurnosni nacionalni. Inače, kao što je već od prije poznato, radije govorim o partnerstvu, nego o liderstvu, pa ne bih ni ovom prilikom koristio taj pojam. Liderstvo se, ako već želite, najbolje ostvaruje i dokazuje iznad svega sposobnošću političke elite da svojim građanima stvori uvjete za blagostanje i zadovoljstvo, a ne nekim vanjskopolitičkim nadmetanjem.

• Iz Europe ste dobili izravnu podršku za vaše inicijative u regiji, pogotovo u uspostavljanju dijaloga sa Srbijom. Bilo je u Hrvatskoj i kritika na taj račun. Hoćete li s politikom koju ste u prvoj godini inaugurirali i nastaviti?
- Da. Mislim da je to jedina politika koja Hrvatskoj jamči jačanje sigurnosti i gospodarskih perspektiva, kao i rješavanje brojnih problema koje je rat ostavio državama i građanima.

• U izbornoj smo godini, kakva je bila vaša suradnja s Vladom?
- Suradnja s Vladom bila je određena našim odnosnim ustavnim nadležnostima, i stoga je bila dobra. Bilo je određenih političkih neslaganja u onim područjima u kojima dijelimo ustavne nadležnosti, ali vjerujem da smo ih uspješno prevladali, i to na obostrano zadovoljstvo.

• Stav je da na gospodarskom planu reforme nisu išle u smjeru koji se očekivao. U nekoliko navrata ste na to upozoravali, što očekujete da Vlada učini u ovoj izbornoj godini?
- Stanje našega gospodarstva je takvo da ništa što na njegovu popravljanju čini Vlada ne bi smjelo biti determinirano izbornom promidžbom. Kao i građani, i ja od Vlade očekujem da pronađe razumnu, pravednu mjeru između smanjenja državne potrošnje s jedne, i poticanja onih gospodarskih djelatnosti koje će stvarati dodanu vrijednost s druge strane. Kroz povećanje dodane vrijednosti, odnosno kroz njezino oporezivanje, s vremenom ćemo moći više ulagati i u socijalno blagostanje građana.

• Kako se u svemu tome trebaju ponašati sami građani?
- Od građana i njihovih udruga u ovoj situaciji također očekujem razumnu mjeru zahtjeva. Od Vlade nadalje očekujem da ne samo da nastavi, nego i da proširi suzbijanje korupcije, posebno tamo gdje se javni gospodarski sektor isprepleće s politikom odnosno da čvršće djeluje protiv svih oblika političkog klijentelizma, te da građanima za njihov novac osigura najbolju moguću stručnu, a ne politici najpovoljniju uslugu.

• A što s nezaposlenošću?
- Poseban je problem nezaposlenost. Nezaposlenost je narasla na dramatičnu razinu koja, po mojoj ocjeni, prijeti socijalnoj stabilnosti i stabilnosti institucija. Samo je jedan način da se trendovi okrenu: treba poticati ulaganja i tako otvarati nova radna mjesta.

• Hoćete li ostati po strani u izbornoj kampanji koju će stranke voditi?
- Hoću, smatram to dijelom ustavnog položaja predsjednika. Ali isticat ću vrijednosti, političke i moralne, koje smatram važnim za dobrobit društva, naravno, ne vezujući ih za određene stranke.

• Posljednjih dana se zaoštrava politički govor, neki kažu i do razine mržnje. Kako tome stati na kraj ili bar dovesti do granica tolerancije da posljedice dugoročno ne bi bile štetne za Hrvatsku?
- Nikad se neću umoriti u pozivanju na kulturu tolerancije, međusobnog uvažavanja i kompromisa. Nitko nije manje vrijedan zato jer je drukčiji. Demokracija znači, među ostalim, i otvoreno natjecanje na tržištu ideja. Sasvim sam uvjeren, a to su pokazala i prethodna dva desetljeća, da govor mržnje ne donosi pozitivne političke bodove njegovim nositeljima. Svi koji su govorili govorom mržnje danas su ili nestali s političke scene ili su marginalni. Neki su se prikrili i djeluju kao vukovi u janjećim kožama. No, naši građani nisu naivni i znat će ih prepoznati.

• Kako se u svemu tome postavio Luka Bebić i radi li, prema vašem mišljenju, predsjednik parlamenta taj posao zadovoljavajuće?
- Ne bih želio komentirati unutarstranačke prijepore u bilo kojoj stranci, pa ni u HDZ-u.

• Slučaj Purda i dalje izaziva različite stavove. Je li riječ o pritiscima na hrvatske branitelje i smatrate li da u ovim okolnostima Registar branitelja treba objaviti?
- Sasvim je razumljivo da slučaj Purda izaziva emocije i različite stavove. Slučaj je u rukama pravosuđa BiH i Srbije, i uvjeren sam da će biti riješen u duhu prava i pravednosti. Komunikacija naše vlade s nadležnim organima tih dviju zemalja intenzivna je i dobra, i ulažemo sve napore da se slučaj riješi što prije na svestrano zadovoljstvo. Svoje stajalište o objavi Registra branitelja odavno sam učinio javnim. Svatko tko je bio branitelj na to može biti ponosan, i ne vidim zašto bi ponos branitelja bio tajna.

• Sve ankete pokazuju popularnost koju uživate u zemlji. Jeste li zadovoljni učinjenim u prvoj godini mandata i koji su prioriteti koji vas sada čekaju?
- Ankete i podrška građana daju mi razlog za zadovoljstvo, ali i poticaj da im služim još bolje. Prioriteti, dakle, ostaju isti: služiti građanima, čuti ih i činiti kroz javnost i politički dijalog pritisak na sve odgovorne da djeluju u svrhu blagostanja građana. Djelovat ću i nadalje u skladu s Ustavom i nadležnostima koje mi daje.

• Je li, predsjedniče Josipoviću, teško biti šef države i kako se osjećate kada studenti iznimno povoljno reagiraju na predavanja koja ste imali u nekoliko navrata u Americi. Žalite li za profesurom?
- Posao predsjednika iznimno je naporan i odgovoran. Radnog vremena nema, ono traje cijeli dan. A predavanja su mi uvijek draga, i sada kada su manje vezana za struku, više za politiku. Zato sam s velikim zadovoljstvom doživio dobre reakcije u New Yorku, na Harvardu i u Berlinu nakon predavanja na kojima sam objašnjavao hrvatsku politiku, posebno onu vanjsku.

• Za glazbu, očito, više nemate vremena. Koliko vam je uopće ostalo vremena za obitelj, privatne poslove, hobije?
- Jedino za što imam vremena, iako ne koliko bih želio, jest obitelj. Skladanje, bavljenje sportom i drugi »privatni poslovi« i hobiji praktično nisu mogući. Mislio sam i govorio u predizborno vrijeme kako ću napisati operu tijekom mandata. Očito, to je bila potpuno nerealna ambicija.

Jurica Körbler